Slaven Kordić: Naš je plan da u sljedećih pet godina imamo stotinu muzeja iluzija diljem svijeta.

Nedavnim preuzimanjem Metamorfoze, javnosti je postalo jasno da se koncept Muzeja iluzija za obrazovanje i zabavu proširio na čitav niz gradova na četiri kontinenta u samo šest godina. Koji su daljnji planovi Invera Equity Partneri, društva za upravljanje fondom rizičnog kapitala s privatnom ponudom, s Metamorfozom i koje inovacije možemo očekivati u industriji fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom, otkrio je Slaven Kordić, izvršni partner u IEP-u, u intervjuu u kojem je najavio dvije nove akvizicije.

Nedavno ste izvršili investiciju u Metamorfozu. Kako se sve odvilo?

– Razgovarali smo s vlasnicima Metamorfoze čak i prije pandemije, u vrijeme kada još nismo imali registrirani fond, ali smo imali ideju da ga osnujemo.  U međuvremenu su osnivači te tvrtke pregovarali s drugim fondom, ali investicija nije realizirana. Za to vrijeme, mi smo osnovali fond, pa smo s njima ponovno sjeli za stol i počeli pregovarati.

Kako ste se odlučili za njih?

Više je razloga. Metamorfoza, uz tvrtku u Hrvatskoj, ima i dvije podružnice u Sjedinjenim Američkim Državama i Mađarskoj. „Muzej iluzija“, hrvatski koncept koji su osmislili osnivači Metamorfoze, postao je globalna priča. Sada se proširio na 36 lokacija diljem svijeta i ostvaruje više od 50 posto svojih prihoda na američkom tržištu. Osim toga, financijski rezultati tvrtke vrlo su dobri. Nema nikakvih dugova i vrlo je profitabilna.

Dakle, širila se diljem svijeta kroz model franšiza?

– Da, Metamorfoza se proširila kroz model franšize jer je takav koncept najmanje kapitalno intenzivan. I to se pokazalo vrlo dobrom odlukom jer se zahvaljujući tome u kratkom vremenskom periodu – od 2015. godine – izuzetno brzo proširila. Malo ćemo modificirati ovaj poslovni model – nastavit ćemo rasti kroz franšize, ali želimo i otvoriti vlastite muzeje na vrhunskim lokacijama. Već smo potpisali devet franšiza za iduću godinu. Naš je plan imati 100 muzeja u sljedećih pet godina. Sada nije mudro predviđati koji će biti omjer između franšiza i vlastitih muzeja , ali vjerujemo da ćemo imati barem desetak, a možda i više, vlastitih. Vrlo smo uzbuđeni zbog toga. Prije 12 ili 13 godina radio sam kao konzultant našim poduzetnicima čije su tvrtke kupile razne strane tvrtke. A danas svjedočimo da se hrvatske tvrtke, poput Infobipa, Rimaca i Metamorfoze, šire na strana tržišta.

Nije Vas COVID-19 pokolebao? Segment zabavne industrije bio je među najpogođenijima tijekom krize…

– Najveći rizik ovog projekta je COVID-19. Sam koncept već je bio dokazan. Pokazalo se da ljudi vole dolaziti u takve muzeje. Jedini potencijalni problem je ponovni lockdown. Iako je COVID-19 negativno utjecao i na Metamorfozu i njezini su prihodi pali  za oko 50 posto, ona, kao što je slučaj i sa nositeljima franšize, uspjela je ostati profitabilna.

Onda je to zbilja profitabilan posao ako može opstati s takvim padom…

– To je jedan od razloga zašto smo investirali u tvrtku. Osim toga, sviđa nam se koncept. Smatramo da je pametno osmišljen i ima potencijal za daljnji rast. Naravno, prepoznali smo i osnivače i zaposlenike kao potencijalne partnere s kojima ćemo dalje razvijati tvrtku.

S druge strane, nije li takvu ideju kao što je „Muzej iluzija“ relativno lako kopirati?

– Ovaj koncept je, naravno, teško zaštititi, a uz male preinake, svakako ga je moguće kopirati. Najbolji način obrane od konkurencije je biti prvi na tržištu. I to je upravo ono što je Metamorfozi omogućila koncept franšize – da se proširi i zauzme prvo mjesto. U tom segmentu „iluzije“ trenutno je najveća. Takav koncept pripada tzv. „mid-way segmentu“ tržišta zabave. To je oblik zabave, atrakcija, gdje ljudi u prosjeku provode i do dva sata. U ovu kategoriju spadaju i mjesta poput „Madame Tussauds“, „Muzej čokolade“, „Muzej prekinutih veza“, itd. Taj se segment snažno razvijao prije COVID-19 i uključivao je najveće svjetske igrače kao što su Lego, koji zajedno s Blackstoneom posjeduje kompaniju Merlin Entertainments, koja upravlja atrakcijama poput „London Eye“, „Madame Tussauds“ i „London Dungeon“. Snažno razvijaju ovaj segment i vide ga kao najveću priliku za rast. Kada smo prvi put razgovarali s vlasnicima Metamorfoze, imali su samo 15 muzeja. A do kraja ove godine bit će ih oko 40. Nedavno su otvorili muzej u Milanu, a uskoro će otvoriti muzeje u Tel Avivu, Philadelphiji, Budimpešti…

Možete li na primjeru Metamorfoze objasniti što ste donijeli tvrtki a da to ona nije mogla sama? Kako razumjeti ulogu fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom, što takvi fondovi donose poduzetnicima?

– Kada govorimo o tome, trebali bismo razumjeti i motivaciju poduzetnika. Jednom sam održao predavanje na kojem sam govorio o pet transakcija koje smo izvršili te godine. Nijedna od njih nije bila ista. Primjeri su Infobip, koji je dokapitaliziran i vjerojatno će ići u IPO, i Nanobit, koji je prodan strateškom partneru. I same strukture tih transakcija su različite. Dakle, puno toga ovisi o željama i motivaciji vlasnika. Osnivači Metamorfoze jasno su izrazili svoje želje. Prvo, nisu imali problema s prodajom većinskog udjela, ali također vjerovali su u svoj koncept i nisu željeli prodati 100 posto tvrtke. Našli smo se na omjeru 65-35. Dakle, zadržali su manji udio u tvrtki jer su vjerovali da ćemo ostvariti rast. Bilo im je vrlo važno dobiti novi poticaj u kontekstu investicije, a ona će se koristiti za širenje. Zato smo dokapitalizirali tvrtku s tri milijuna eura. Također su naveli da su spremni neko vrijeme raditi u tvrtki i prenijeti svoje znanje, ali i s vremenom preći na savjetodavna radna mjesta.

Sada ste imenovani članom uprave tvrtke.

To je samo privremena funkcija. Uskoro ćemo dovesti novog izvršnog direktora i financijskog direktora, a ispostavilo se da trebamo i stručnjaka za marketing te novog operativnog direktora. Ojačat ćemo i odjel za razvoj i odjel za podršku nositeljima franšize. Sada tvrtka ima sedam ljudi, ali uskoro će ih imati oko 20. Očekujemo brzi rast.

 Dakle, u priču ste ušli samo dokapitalizacijom ili ste isplatili i vlasnike?

Oboje.

Konzultirate li se prilikom investiranja u tvrtke sa stručnjacima iz tog specifičnog područja u koje ulažete?

Kada smo partner u fondu, Kemal Sikirić, i ja radili na konceptu, rekli smo da ako ne znamo kojega specijalista ili stručnjaka nazvati u prvih pet minuta prezentacije projekta, bit će teško realizirati tu investiciju. Pregledavamo mnoge tvrtke iz različitih sektora i niša, i moramo se oslanjati na stručnjake na različite načine. Primjerice, kada smo kupovali udjele u Metamorfozi angažirali smo tri tvrtke. Andrija Čolak povezao nas je s odvjetnicima s dugogodišnjim iskustvom u industriji franšiza u Americi. Druga tvrtka kojoj smo se obratili za pomoć je u vlasništvu Nijemca koji je razvio franšizni posao u Americi i koji će nam sada biti savjetnik, a treća tvrtka se bavi isključivo franšizingom u industriji zabave. Svatko od njih nam je puno pomogao da bolje razumijemo poslovanje Metamorfoze. Naravno, proveli smo i uobičajeno dubinsko pravno, porezno i financijsko ispitivanje. Taj dio pripreme, dostupnost stručnjaka iz industrije, koji sam spomenuo, vrlo je važan jer kada kupujete tvrtku, morate imati tim ljudi i raspoloživo znanje kako biste uspješno implementirali postavljenu strategiju.

U koje druge tvrtke namjeravate ulagati?

Steve Jobs je rekao da morate ulagati u stvari koje vas čine sretnima. Svi mi u tvrtki vrlo smo sretni u sektoru zabave i veoma smo zadovoljni s ovim konceptom koji je proizašao iz našeg područja, što se ne događa svaki dan. Prema našem dogovoru s investitorima, ne smijemo biti zastupljeni s više od 30 posto u jednom sektoru. U godinu dana pregledali smo oko 300 potencijalnih tvrtki, mnoge od njih su tehnološke, zatim iz područja kibernetičke sigurnosti, agregatora, tvrtki koje se bave zapošljavanjem… Izradili smo 13 neobvezujućih ponuda, a jedna od njih rezultirala je uspjehom. Sada smo započeli s postupkom dubinske analize za slovensku tvrtku.

Iz kojeg je sektora?

Mogu samo reći da se radi o tvrtki koja se bavi zelenom energijom i smanjenjem štetnih emisija. Najveća je u regiji i jako je orijentirana na izvoz prema Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji. Zanimaju nas uglavnom novije i propulzivnije industrije. Prilikom ulaganja važna su nam tri područja ili teme. Prvo, tvrtka mora poslovati u regiji ili imati proizvod koji je konkurentan na europskoj ili globalnoj razini. Drugo, tvrtka mora imati potencijal za konsolidaciju – želimo da svaka tvrtka koju kupimo može nastaviti s akvizicijom. Na primjer, plan je da Metamorfoza izvrši akviziciju ove jeseni. Pregovarali smo o ovoj transakciji dok smo dogovarali investiciju u Metamorfozu. Treće, nedovoljna iskorištenost imovine – uvijek gledamo ima li tvrtka materijalnu ili nematerijalnu imovinu koju možemo pametnije koristiti zahvaljujući svom znanju. Primjerice, u sektoru je marža EBITDA-e 10 do 12 posto, a tvrtka kakvu promatramo ima maržu od samo 3 do 4 posto. Moramo vidjeti otkuda takva razlika. U takvoj tvrtki, ako dobro posložite stvari, možete ostvariti zanimljiv povrat uz vrlo malen rast.

Koje financijske pokazatelje moraju imati tvrtke u koje ulažete?

Planirali smo uložiti do 15 posto fonda u jednu tvrtku. To znači da u jednu kompaniju možemo uložiti od 3 milijuna eura, što je 5 posto veličine fonda, do 9 milijuna eura, odnosno 15 posto fonda. Prevedeno na prihode i EBITDA-u – to su tvrtke s prihodima od oko 10 milijuna i/ili EBITDA-om od oko 1 milijun eura. Također možemo kupiti tvrtke s nižom EBITDA-om, ali one moraju imati veliki potencijal rasta. Kada je riječ o industrijama, cilj nam nije jako usko definiran i obuhvaća proizvodne tvrtke, zatim tvrtke iz prehrambene industrije; poslovne usluge, što je vrlo široko područje jer uključuje primjerice zdravstvene usluge; zatim TMT segment – telekomunikacije, mediji i tehnologija i turizam. S obzirom na regiju u koju želimo investirati, a to je bivša Jugoslavija, teško je specijalizirati se samo za jedno područje.

Nalazite li sami tvrtke u koje ćete investirati ili su te tvrtke već ponuđene na prodaju?

Moji partneri i ja bavimo se malim i srednjim poduzećima više od 20 godina. Prvo smo bili u jednom fondu, a zatim smo razvili Ascendant, tvrtku specijaliziranu za spajanja i akvizicije. Kod svih ovih 13 ponuda koje smo dali, sami smo se obratili tvrtkama.

Pretpostavljam da je tako puno lakše – jer nemate konkurenciju?

Da. Ako sami pripremite transakciju, onda ste uglavnom sami ili imate znatno manje konkurencije. To vam daje definitivnu prednost. Osim toga, možete dobiti više informacija od tvrtke prije slanja ponude. U tom slučaju, kada date ponudu, ako ne naiđete na nikakve probleme tijekom dubinskog snimanja, prilično ste sigurni da ćete sklopiti posao, što je želja osnivača ili prodavača i nas.

Osim u Hrvatskoj, imate urede u Sloveniji i BiH. Hoćete li najviše investirati u te tri zemlje?

Do 60 posto investicija trebalo bi ići u Hrvatsku i Sloveniju, a preostali dio namjeravamo investirati u tvrtke u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Imamo otvorene urede u Zagrebu, Sloveniji i Bosni i Hercegovini te smo jedini regionalni fond s tri ureda. Smatramo da moramo biti blizu tržištu, tj. blizu potencijalnim partnerima.

U Hrvatskoj je nedavno osnovano nekoliko fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom nakon zatišja u ovom segmentu. Što je zaslužno za to?

Glavni razlog je Europski investicijski fond, koji je dao ogroman poticaj. EIF želi da se ovakav financijski instrument, koji je silno  nedostajao na ovom tržištu, pojavi i pokrene. Zajedno s razvojnim bankama, kao što je HBOR u Hrvatskoj, EIF je pokretač mnogih inicijativa u sektoru rizičnih fondova s privatnom ponudom. Praktički su pokrenuli tržište i pronašli menadžere koji već imaju iskustva u upravljanju fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom za različite financijske instrumente iz segmenta rizičnog kapitala s privatnom ponudom – od rizičnog kapitala namijenjenog seed investicijama, preko rizičnog kapitala za nešto veće investicije, od 1 do 2 milijuna eura, mezaninskog financiranja, pa sve do ovog segmenta u kojem se nalazimo, a koji uključuje dokapitalizaciju i preuzimanje tvrtki od vlasnika. Segment koji još nije pokriven i koji će uskoro nastupiti naziva se „prijenos tehnologije“. Radi se o financiranju projekata nastalih u institutima poput Ruđera Boškovića ili Brodarskog instituta, koji su samo na razini ideje. Na primjer, ljudi koji rade tamo izrađuju projekt, inovaciju prikladnu za komercijalizaciju. Uskoro će se takve projekti moći financirati, a od toga će imati koristi i sveučilište i inovator. Tako nešto do sada nije postojalo, a uskoro bi, zahvaljujući EIF-u, trebalo zaživjeti i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Za to je namijenjeno 40 milijuna eura.

Možemo li onda očekivati neka fondove izvan programa EIF-a u budućnosti?

Nažalost, bez podrške takvih institucionalnih investitora kao što je EIF, trenutno nema većeg interesa velikih stranih investitora za ovo tržište, koje se još uvijek smatra egzotičnim.

Koja su vaša očekivanja u pogledu oporavka od krize uzrokovane korona virusom? Što možemo očekivati u nadolazećem razdoblju?

Nadam se da će oporavak nastupiti čim prije. Predviđali smo da će se posljedice pandemije osjetiti sljedeće godine, ali i u 2023. Naše investiranje traje 10 godina. U prvih pet godina kupujemo tvrtke, a u sljedećih pet povećavamo njihovu vrijednost. Vjerujemo da će učinak oporavka od pandemije korona virusa biti vidljiv tijekom ovih pet godina. Osim toga, živimo u zemlji koja je uvijek u krizi. Navikli smo poslovati i boriti se u teškim uvjetima.