„Imao sam sreće u životu što sam imao priliku steći raznovrsno obrazovanje. Prvo sam završio opću srednju školu u Njemačkoj, a nakon toga sam počeo studirati na fakultetu, koji sam kasnije završio u Sarajevu. Nakon nekoliko godina profesionalnog iskustva, osjetio sam da sam spreman i željan produbiti svoje znanje u određenim područjima. Taj me put odveo do Oxforda, gdje sam završio poslijediplomski studij Organizational Leadership. Nekoliko godina kasnije, nadahnut istom potrebom za cjeloživotnim učenjem, završio sam MBA na vodećoj europskoj poslovnoj školi IMD u Švicarskoj “, govori o svom obrazovanju za Poslovne novine Kemal Sikirić, rukovodeći partner u Invera Private Equity društvu.. G. Sikirić sudjelovat će na našoj konferenciji „Fast Growing Companies – How to Scale Business?“ 11. svibnja.
O poslovnoj klimi u Bosni i Hercegovini i EU
Prva povezanost s investicijskim fondovima dolazi iz američkih filmova u kojima fondovi stječu vlasništvo nad velikim ili malim, ali moćnim tvrtkama, preuzimaju ih i, ovisno o namjerama redatelja i glavnog glumca, ili ih podižu iz pepela ili ih uništavaju u slučaju da su međusobna konkurencija. Kako to zbilja funkcionira u stvarnom svijetu?
„U filmovima su fondovi jasno predstavljeni na mnogo dramatičniji način, a oko ove teme stvoren je niz kultova i zabluda. U stvarnosti, međutim, sve to izgleda drugačije. Upravo zbog dramatizacije, upraviteljima fondova u filmovima, na primjer, često se pripisuje uloga zlikovca. Moje je mišljenje da je u stvarnosti suprotno jer su upravitelji fondova često pokretačka snaga i okosnica stvaranja značajne nove vrijednosti u stečenim tvrtkama.”
Fond u kojem ste rukovodeći partner usmjeren je na zemlje regije (osim Kosova i Sjeverne Makedonije). Na temelju vašeg prethodnog iskustva, koja se zemlja pokazala kao najpogodnija za ulaganja i zašto?
„Do sada su se Hrvatska i Slovenija pokazale kao daleko najpogodnije u regiji. Više je razloga za to – ove dvije zemlje su članice EU, pa kada pokrenete bilo koji posao, teoretski imate tržište od gotovo pola milijarde ljudi bez ikakvih granica ili prepreka. Gospodarstva Slovenije i Hrvatske mnogo su razvijenija (ako gledamo, na primjer, BDP po stanovniku) u usporedbi s ostatkom regije, čime se nudi znatno veći broj raznolikih mogućnosti ulaganja. Osim toga, i zakonski i porezni propisi mnogo su napredniji, posebno u pogledu poslovanja investicijskih fondova.”
Do sada niste investirali u Bosnu i Hercegovinu. Zašto?
„Neću reći ništa novo kada kažem da su politička i pravna nesigurnost glavni faktori koji otežavaju ulaganje u Bosnu i Hercegovinu. Osim toga, domaće tržište je vrlo malo (i po broju stanovnika i po kupovnoj moći) i rascjepkano. Unatoč navedenim izazovima, naišli smo na nekoliko zanimljivih investicijskih prilika u Bosni i Hercegovini, ali nažalost nismo uspjeli realizirati nijednu od njih iz različitih razloga. Stoga i dalje aktivno pristupamo tržištu u Bosni i Hercegovini i nadamo se da ćemo ostvariti barem jedno investiciju tijekom investicijskog ciklusa Fonda.”
Kako je muzej postao velika priča
Kako odabirete tvrtke ili poduzeća u koja želite ulagati? Dolaze li k vama ili je obratno? O čemu ovisi?
„U načelu postoje dva pristupa – tzv. aktivni i pasivni tržišni pristupi, a oba se događaju istovremeno i djelomično isprepliću.
U slučaju ‘pasivnog pristupa‘ investicijske prilike prvenstveno dolaze putem savjetnika koji predstavljaju vlasnike tvrtki i pristupaju nam kao potencijalnim zainteresiranim investitorima.
Ako se radi o ‘aktivnom pristupu’, provodimo analizu tržišta odozgo prema dolje gdje aktivno analiziramo različite industrije i igrače unutar njih. Nakon što prikupimo dovoljno informacija, kao fond, pristupamo ciljanim tvrtkama.
Aktivan pristup pokazao se mnogo produktivnijim i učinkovitijim za nas, jer su se sva investicije u našem postojećem portfelju odvile upravo na ovaj način. Prepoznali smo prilike za investiranje i uspješno ih realizirali.”
Jedna od Vaših najvidljivijih (ako smijemo primijetiti) investicija je Muzej iluzija u Zagrebu, koji trenutno ima na desetke franšiza diljem svijeta. Kako je do toga došlo i koje su mjerljive koristi za Muzej?
„Vrlo smo rano prepoznali Muzej iluzija kao jedinstvenu i izvrsnu priliku. U tom kontekstu, inicirali smo prvi dijalog sa osnivačima tvrtke prije otprilike četiri godine. Odmah smo uvidjeli da dijelimo zajedničku poslovnu filozofiju, nakon čega smo u Inveri počeli razmišljati o tome kako unaprijediti poslovni model i strategiju svojim resursima. Investiciju smo izvršili dvije godine nakon početnog kontakta. Iskoristili smo ovo vrijeme kako bismo istinski razumjeli industriju i strategiju tvrtke. Glavno pitanje koje se ovdje uvijek postavlja jeste kako pronaći resurse za provedbu strategije?! Bez obzira na to koliko je strategija dobro osmišljena, lako može propasti zbog loše provedbe (statistike pokazuju kako više od 70% strategija ne uspije zbog loše provedbe). U suradnji s Muzejom iluzija, jasno smo definirali globalnu strategiju i razvili vrlo detaljan plan dinamike rasta i potrebnih resursa. Samo da vam dam predodžbu o razmjeru – investirali smo u tvrtku kada je imala sedam zaposlenika u Zagrebu, a sada zapošljavamo više od stotinu ljudi, uključujući i novootvoreni ured u Atlanti (SAD) odakle se provode sve aktivnosti za američko tržište.”
„Što je moguće, a što nije?
Također imate izvrsnu investiciju u Sloveniji…
„Da, prošle smo godine stekli većinski udio u Marles Hiše, najvećem i najtradicionalnijem proizvođaču montažnih kuća u regiji. Jedan podatak koji ukazuje na povijesni značaj Marlesa jest činjenica da je tvrtka osnovana 1942. godine i od tada je izgradila više od 28.000 kuća – matematički gledano, to bi bilo jednako izgradnji jedne kuće dnevno od osnivanja. S ovakvom statistikom, tvrtka je vodeća među europskim proizvođačima. Slično Muzeju iluzija, prepoznali smo značajan potencijal Marlesa tako što smo preusmjerili postojeće strategije, pa smo uz pomoć vodećih svjetskih stručnjaka u ovom području razvili novi pristup tržištima regije DACH i u velikoj mjeri prilagodili i optimizirali organizacijske resurse unutar tvrtke.”
„Postoje li industrije koje Fond preferira ili, izbjegava, bilo da se radi o pisanom ili nepisanom pravilu?
„Vrlo su nam zanimljive tvrtke koje imaju potencijal za brzi međunarodni rast i globalno konkurentan proizvod. Vjerujem da spomenuti Muzej iluzija i Marles Hiše vrlo dobro ilustriraju ovaj pristup. Kao fond, imamo jasnu zadaću koju su nam dali naši investitori (EBRD i EIF su vodeći investitori) s određenim ograničenjima: Invera Private Equity Partneri, kao fond, ima jasnu strategiju ulaganja u zrelije tvrtke u segmentu malih i srednjih poduzeća, tako da na temelju zadaće investitora ne možemo, na primjer, ulagati u startapove i nekretnine. To ne znači da su ovi sektori loši, već da nismo fond koji ulaže u takve tržišne segmente. Strogo nam je zabranjeno, primjerice, ulaganje u alkohol, cigarete, kockanje i slične aktivnosti. Osim toga, provodimo vrlo stroge provjere podrijetla kapitala i svih ključnih pojedinaca uključenih u projekt.”
O granicama ulaganja
Koje su karakteristike koje tvrtka mora imati da biste je Vi i Vaši partneri uopće smatrali potencijalom za razmatranje?
„Vrlo je teško dati jednoznačan odgovor na ovo pitanje jer je proces odabira vrlo složen i ovisi o nekoliko varijabli. Da pojasnim, u našem postojećem fondu dosada smo analizirali 530 investicijskih prilika kako bismo naposljetku izvršili tri investicije. Prije svega, da bismo poduzeće uzeli u razmatranje, njegova EBITDA mora biti barem milijun eura i mora ispunjavati ranije spomenute kriterije. Nakon toga počinjemo analizirati industriju i samu tvrtku, a onda je, naravno, sve moguće.“
Fond raspolaže značajnim financijskim sredstvima. Postoje li gornje granice za ulaganja?
„U teoriji ne postoji gornja granica za ulaganja, s obzirom na to da preko naših ulagača u fond (EBRD, EIF, hrvatski mirovinski fondovi) i partnerskih fondova imamo pristup dodatnim financijskim sredstvima. Međutim, s obzirom na veličinu fonda, naša strategija ulaganja usmjerena je na ulaganja između 5 i 12 milijuna eura.”
O povezanosti između poslovnog i osobnog uspjeha
Velike tvrtke predstavljaju uzbudljiv pothvat s puno adrenalina. Koliko Vam miran obiteljski život i činjenica da ste šahovski majstor, što zahtijeva smirenost i staloženost, pomaže u kontroli i postizanju ravnoteže u poslu?
„Uravnotežen obiteljski život temelj je svega, a dom je mjesto gdje osoba obnavlja svoju energiju bez obzira na vanjske izazove. Sretno sam oženjen već 20 godina i imam troje prekrasne djece koja su moja stalna inspiracija.”
Možete li usporediti akviziciju tvrtke s igrom šaha?
„Šah je preslika života u mnogim pogledima – stalno morate donositi odluke pod vremenskim pritiskom, razlikovati važne i nevažne poteze, strateške i taktičke poteze… U konačnici, samo jednim pogrešnim potezom možete uništiti nešto što ste gradili preko 40 poteza, baš kao i u životu gdje su potrebne godine ili desetljeća truda. U mikrokozmosu investicijskog svijeta ta je sličnost još očitija, pa svaka akvizicija predstavlja mini šahovsku igru sa svim njenim bitnim elementima.”
Na našoj konferenciji u svibnju “Fast Growing Companies – How to Scale Your Business?” (Brzorastuće tvrtke – kako skalirati poslovanje?) jedan ste od četvorice ključnih govornika. Što sudionici konferencije mogu očekivati od Vas?
„Jako se radujem što imam priliku iz prve ruke predstaviti razvojni put Muzeja iluzija. Doista je privilegija svjedočiti i aktivno sudjelovati u tome kako mala hrvatska tvrtka postaje globalni igrač prisutan na četiri kontinenta s 42 muzeja. Vjerujem da je ovo izvanredan primjer skaliranja i rasta poslovanja. Nadam se da ću sa sudionicima konferencije podijeliti neke od naših spoznaja o upravljanju takvim pothvatom iz perspektive većinskog vlasnika.”
